Svi vlasnici pasa, a nadamo se i oni koji se odluče na njih, znaju da imati psa za kućnog ljubimca nije jeftino. Kupovina hrane, igračaka, krevetića, odlasci veterinaru, dresura, šišanje i uljepšavanje te još mnogobrojne sitnice mogu doći i nekoliko stotina kuna mjesečno, pa možda i tisuće ovisno o veličini i pasmini. Kako bi bilo da se na sve to uvede još i porez na pse?
Porez na pse nije nikakva novost
U mnogobrojnim državama svijeta postoji porez na kućne ljubimce ili dozvola za držanje kućnih ljubimaca koju morate platiti. Kako mi ipak najviše volimo peseke, za ovaj članak usredotočit ćemo se na njih. Neke od država u kojima postoji takozvani porez na pse su Njemačka, SAD, Španjolska, Irska i Poljska. Tu se mora napomenuti da porez nekada nije u cijeloj državi, već samo u nekim gradovima ili pokrajinama.
Idemo za primjer uzeti Njemačku u kojoj porez na pse postoji još od početka 19. stoljeća. Koliko ćete ga platiti ovisi o nekoliko stvari:
- kojem gradu živite,
- o vrsti psa,
- koliko ih imate i
- koja im je svrha
Porez je uglavnom između 50 i 190 eura godišnje, ali neki gradovi uzimaju i više od 1.000 eura ako se pasmina smatra opasnom (Pit Bull, Dogo Argentino, Američki staford itd.). Osim poreza u Njemačkoj je normalno i osiguranje za psa, a u Berlinu je čak i obavezno, ali o tome drugi put.
Na što se troši sakupljeni novac?
Za što točno u Njemačkoj plaćaju porez vlasnici pasa? Prvo treba napomenuti da se porez plaća lokalnom komunalnom redrastvu. Potom bi ono od sakupljenih novaca trebalo osigurati šetnice i parkove za pse, kante za izmet, vrećice, održavanje zelenih površina čistima te neke druge stvari koje također ovise od grada do grada.
Mali skok do Pariza… negdje sam čuo da tamo ljudi ne trebaju skupljati izmet za svojom njuškicom, jer se porezom plaćaju komunalci da to rade. To nisam uspio provjeriti, pa me tu nemojte držati za riječ.
Idemo nazad na primjer Njemačke. Iako bi se novac sakupljen od psećeg poreza trebao trošiti na takve stvari, nigdje nije određeno na što i koliko te lokalne komunalne jedinice trebaju trošiti novca. Stoga ima dosta nezadovoljnih vlasnika pasa, pa neki čak i odbijaju plaćati taj porez. Također neki vlasnici pasa oslobođeni su ovog poreza: ako porez na psa ugrožava financijsku stabilnost vlasnika, za udomljene pse ili pse vodiče, policijske i radne pse, a u nekim pokrajinama i lovačke pse.
Ima li tvoja njuška ima osobnu iskaznicu?
U Hrvatskoj često pokušavamo izbjeći plaćanje kazni na razne načine, a jedan od glavnih je – ne davanje osobne iskaznice. Za to je česta izlika da te samo policija može tražiti osobnu iskaznicu, pa je nećete pokazati komunalnom redaru. E, u Njemačkoj se ne bi dobro proveo. Policija često na ulici provodi kontrole među vlasnicima pasa. Provjeravaju osobnu iskaznicu od psa te tako utvrđuju je li pas prijavljen i plaćen porez. Kazna za neprijavljenog psa varira, ali zna biti i 10.000 eura.
Porez na pse u Hrvatskoj
Porez na pse nije stran pojam u Hrvatskoj. Već se nekoliko puta pričalo o tome, ali zakon nikada nije zaživio. Vlasnici pasa sjećaju se 2017. godine kada se o tome najviše pisalo, ali je na kraju ispalo da nikada nije niti napisan prijedlog zakona. Govorilo se da bi porez bio oko 100 eura godišnje i da bi se zahvatilo oko 350 tisuća registriranih pasa u Hrvatskoj. Ako računamo da nemaju svi jednog psa i onima koji bi bili oslobođeni tog poreza, možemo reći da bi se sakupilo oko 30 milijuna eura. Nije mali iznos, još kada bi se sve namijenilo psima i njihovim vlasnicima, bilo bi odlično. Takva su otprilike i bila mišljenja građana te 2017. godine. Oni koji su bila za, smatrali su da se onda novac treba potrošiti na pseće parkove, kante za izmet i vrećice za izmet. Na financiranje održavanja, pražnjenja i čišćenja kanti. Tim novcem moglo bi se pomoći azilima i udrugama kako bi imali što bolje uvjete za zbrinjavanje pasa i kampanje za udomljavanje. U mnogim državama gdje postoji porez na pse, ima jako malo napuštenih pasa. Porezom bi se financiralo i zbrinjavanje napuštenih pasa, njihovo čipiranje, ali i udomljavanje jer bi udomitelji bili oslobođeni poreza.
Naravno, ima i onih koji su protiv. Neki od razloga:
- netransparenost korištenja prikupljnog novca
- političari i udruge koji bi samo još više zaradili
- još jedan namet građanima.
Udruga Prijatelji životinja je 2016. godine podržala uvođenje poreza na pse. Tada su dali pojašnjenje zašto bi to bilo dobro, ali i svoje prijedloge kako to napraviti. Njihove prijedloge možete pronaći ovdje.
Zaključak
Iako je u nekim državama normalno imati porez na pse i ljudima uopće ne smeta, ne znamo kako bi u Hrvatskoj to bilo prihvaćeno. U teoriji sve zvuči super: više parkova za pse, bolji azili i udruge, manje napuštenih pasa, više šetnica i staza za pse, više novaca za komunalno redarstvo i tako dalje. Ipak mislim da bi negativni stavovi uvijek prevladali kod većine Hrvata, a to su već navedeni: gdje će otići taj novac i “ajme meni, još jedan porez”. Svakako podijeli mišljenje s nama na našim društvenim mrežama ispod objavljenog teksta.
#addlove #woffwoff #tvornicapsecihsnova #samoprovjereno
Autor: Morana Barbara Lučić
Prati Woff Woff na Facebooku
Pridružite se Woff Woff grupi na Facebooku
